Rovinj – grad sa pet zvjezdica

Petak, 20 Lipanj 2008 00:00

Naša Vizija razvoja grada Rovinja počiva na slijedećem:
Gradska uprava na čijem sa čelu ja odavno je prepoznala da je turizam jedna od naših najvažnijih grana gospodarskog razvoja, a vizija razvoja kakvu imamo mi ne dozvoljava stihijsko događanje stvari već zaslužuje osobitu stručnost u planiranju pretpostavki tog razvoja.
Viziju razvoja Rovinja mogao bih ukratko objasniti sa tri postavke:
1) Turizam je bio i ostaje naš osnovni pravac razvoja.
2) Zajedništvo turistička privreda – grad - mali poduzetnici – građanstvo jest osnova osmišljavanja strategije razvoja.
3) Želimo imati turiste cijele godine, a ne samo u ljetnoj sezoni.
Osnovni pokazatelji našega grada na kojima osmišljavamo razvitak su slijedeći :
područje grada se prostire na otprilike 1515 hektara vrlo lijepog krajolika, a zahvaća oko 903 ha kopnenih površina, pripadajući akvatorij i otoke ukupne površine oko 55 ha. Razvedenost rovinjske obale je vrlo bogata iznosi 47.2 km, a s obalom svih otoka čak 67,6 km.
Planiramo da će do 2015. godine stanovništvo Rovinja narasti na brojku od otprilike 16 700 (u Rovinju 15 000, a ostatak u prigradskim naseljima).
Koncepcija strategije razvoja Rovinja kombinira u osnovi  odgovor na pitanje što učiniti da osim danas i u budućnosti razvoj Rovinja bude u funkciji još višeg stupnja kvalitete života prvenstveno naših sugrađana, ali i svih onih koji nas posjećuju.
Sve ove godine rada na uspostavljanju pretpostavki razvoja Rovinja držali smo na umu da je naš grad jedan od najljepših na Jadranu, jedan od najljepših gradova Mediterana i da je to grad kakav si svatko može poželjeti: grad koji je uspio sačuvati svoju kulturnu tradiciju i povijesnu baštinu, a istovremeno moderan i šarmantan duhom;  zelen, a opet dobro komunalno opremljen. Držali smo da je najvažnije održati ljepote starog grada, a ujedno podržati razvoj u novim naseljima, unaprijediti ih po standardima sutrašnjice, a pritom njegovati zelenilo i čistoću mora.
Rovinj je za nas poput obiteljskog blaga. Izuzetno ga cijenimo i predajemo ga pažljivo iz jedne generacije u drugu.  Želimo ga očuvati za buduće generacije, infrastrukturno osuvremeniti ali bez da ugrozimo cjelinu razvoja.

Potencijali Rovinja kroz povijest

Jedinstvenost Rovinja jest glavna okosnica njegova razvoja, i ono uvjetuje našu politike razvoja. Mi smo se jednostavno potrudili da poštujemo ono što Rovinj stoljećima od nas traži.
Stari grad Rovinja kakvog ga danas vidimo je nastao u jednom relativno kratkom periodu. U 17. stoljeću  izrastao  je snažno, od dvije tisuće stanovnika na  dvanaest. Rastao je poput kristala, kuća na kuću, familija na familiju i zahvaljujući takvom obliku rastao do posljednjeg atoma slobodnog prostora, a kao takav je ostao skoro netaknut do danas. Pod zakonskom je zaštitom od 1968. i u njemu se ne može graditi ništa osim najnužnijih adaptacija radi poboljšanja uvjeta života.
Danas u starom gradu ima stanovnika iz cijele Europe. Raduje nas što su to većinom ljudi koje je Rovinj privukao ljepotom, koji investiraju, odražavaju stare zgrade, imaju osjećaja za prostor, žele zgradama vratiti stari sjaj i stvarno žele da sve ostane onako kako je to nekada bilo.
Važna povijesna točka za razvoj Rovinja seže još na početak 1900-te. To je priča koja je spojila predivan krajolik, bogatstvo otočića oko Rovinja, zelenu obalu i vizionare turističkog razvoja Rovinja.
Tada je zaživjela i dobila svoje prve obrise urbana legenda da Rovinj ima sve potencijale za razvoj na pet zvjezdica.
U to su vrijeme grofovi Hütterott i Milewski  naglašavali da Rovinj ima  predispozicije da jednog dana bude mondena ekskluziva  Mediterana. Stoljeće nakon njih, približavamo se tome.  
Ovih dana na Gradskom Vijeću, usvajanjem  Detaljnog plana uređenja zone Monte Mulini stvaramo dodatne uvjete za značajno repozicioniranje turizma grada na jednu višu razinu. Riječ je o neponovljivoj i jednoj od najljepših zona na Jadranu.
Interesantno jest naglasiti da su još 1908. te iste zone privukle pažnju bogatih investitora poput grofa Hütterota koji je ovdje živio i na području Rovinja u to vrijeme dovodio svu kremu tadašnjeg plemstva. Viziju razvoja Rovinja grofa Hütterota (1908.) na području Punta Corrente, Monte Mulini, Škaraba  danas, u 2007. godini, privodimo realizaciji.
Naime, još je 20.-tih godina prošlog stoljeća grof Hütterot, postavši veleposjednikom otprilike 90 hektara rovinjskog zemljišta, uredio Punta Corrente posadivši autohtonu i egzotičnu vegetaciju. Ogradio je cijeli posjed 900 metara dugačkim suhozidom, a planirao je na tom području  sagraditi 3 hotela i 30–tak turističkih vila. Svoje je planove i promocionalne materijale za osnivanje dioničarskog društva tiskao u studiji „Klimatsko lječilište  Cap Aureo kod Rovinja u Istri“ (Wien 1908.). Taj projekt poznat kao Costa del Sole (Zlatni rt), nije bio realiziran. Sudbinske okolnosti te prerana i misteriozna smrt grofa vizionara, zaljubljenika u  Rovinj, spriječile su realizaciju projekta. Ali, važno je tu sudbinsku priču o razvoju turizma u Rovinju prepoznati kao kontinuitet, jer smo mi tu zonu sačuvali kao netaknutu, kao park šumu, a u Rovinju nije dozvoljena apartmanizacija i nepotrebna izgrađenost (osigurano urbanističkim planovima). Rovinj je sačuvan u svojem punom sjaju.
Uspjeli smo ga sačuvati takvog kakvim smo dobili. U nekim je trenucima bilo teško oduprijeti se interesima pojedinaca koji su željeli prenapučiti Rovinj apartmanskom izgradnjom, no zadovoljni smo što smo se tome uspjeli oduprijeti.
Nismo željeli dozvoliti otvaranje  500 parcela i omogućili 500 zgrada sa pedeset stanova koji bi najčešće bili stanovi za ljude  koje ne bi živjeli u ovom gradu niti sa ovim gradom. To je naša, uvjetno rečeno, konzervativnost, koja je u biti naša odgovornost prema našim nasljednicima: da sačuvamo ono što se trebalo sačuvati.
To je najznačajniji doprinos ljudi koji su upravljali i upravljaju ovim gradom, koji su sačuvajući prostor omogućili stvaranje strategije razvoja grada sa pet zvjezdica.
Ostaje nam predivna priroda, više velikih kompleksa šumskog teritorija uz samu obalu, skoro 80 hektara prekrasne šume Punte Corrente i Škarabe uz obalu, prelijepe gradske plaže, zelene površine i slobodne plaže javnog karaktera cijelim obalnim pojasom grada, od sjeverne do južne granice gradskog područja.
Grad funkcionira kao cjelina. Povezan je od starogradske jezgre preko javnih komunikacija i zelenih površina do zona turističke privrede. Ponovno imamo skladan spoj turističkog gospodarstva i stalnog rovinjskog stanovništva, jer turistički kompleksi ne prekidaju tu komunikaciju. Simbolički, kao da naše turiste pozivamo da postanu građanima. Simbolički potičemo komunikaciju naših građana sa turistima i time iskorištavamo najveću blagodat koju donosi turizam, a to je upravo upoznavanje različitosti. Tako djelujemo svi zajedno, od velikih turističkih  poduzeća, Gradske uprave do pojedinaca  poduzetnika, svakog pojedinačnog iskustva, njegujući male jedinstvene rovinjske simbole poput batane i starogradske jezgre, oplemenjene komunalnom infrastrukturom i potpuno uklopljenih u cjelinu.
Zajedništvo, socijalna osjetljivost i planski dokumentirana, ozbiljna i osmišljena predanost aktivnostima u jednoj osmišljenoj strategiji razvoja doveo je Rovinj do ovoga što danas Rovinju priznaju mnogi, a to je usklađenost stupnja razvoja sa gradskim resursima.
Izdašnost resursa Rovinja naprosto traži da se sve prostorne, ekološke, kulturne i prometne politike integriraju sa globalnom turističkom ponudom grada.
Ulaganjima u školstvo na primjer (naglasio bih da smo bili jedan od prvih gradova u Hrvatskoj koji je  uveo besplatne udžbenike za sve učenike osnovnih škola) doprinosimo osmišljenom konceptu ulaganja u obrazovanje, jer vjerujemo u zajednicu znanja. Naši će učenici sutra biti kvalitetno osposobljeni da u svom gradu pokrenu poduzetničke inicijative onih grana razvoja koje će smisleno biti srodne visokom turizmu kojem težimo, a opet sadržajno vrlo širokog spektra.
Ta cjelovitost koja nas je obilježila, cijeni na isti način  i kapitalna ulaganja turističkog giganta Maistre, poduzeća Valalta,  kao i trud te nadasve kvalitetu brojnih malih poduzetnika koji su zapaženi i cijenjeni u cijeloj Hrvatskoj.
Kada govorimo o razvoju i viziji budućeg razvoja Rovinja vjerujem prije svega u partnerski odnos između svih zainteresiranih partnera. Partnerstvo svih građana i gospodarskih subjekata Rovinja, jest partnerstvo koje godinama njegujemo. Vjerujem da zajedno radimo prema istom cilju, i da ćemo jednoga dana moći sa ponosom reći, da smo u tijeku procesa planiranja i realizacije osjećali suodgovornost za buduću sudbinu ovog malog dijela svijeta koji za nas znači sve.
Ima još tu puno toga za učiniti. prije svega u narednom mandatu potrebno je značajno usmjeriti se na investicije u kvalitetniju infrastrukturu, prije svega kanalizacijsku mrežu i prometnice, a zatim svakako i ukupno podizanje kategorije hotela i kampova , te naravno razviti programe i potencijale koji će omogućiti podizanje  kvalitete trgovačke ponude grada. Svakako, tu je naravno i razvoj gospodarske - trgovačke zone Štanga a predstoji naravno i otvaranje zone Gripole Spine, nadamo se nakon što nam Maistra i Hrvatski fond za privatizaciju odblokiraju ključne čestice na osnovi kojih možemo zatražiti građevinsku dozvolu za prometnicu.
Značajne investicije izvršit će se i u sportskoj infrastrukturu kako bi Rovinj što spremnije dočekao Eurofestival – festival sportske rekreacije, kojem je domaćin ove 2009. godine. U projektu sudjeluju zajednički Grad, Turistička zajednica  i tvrtka Maistra, a uz izgradnju školske sportske dvorane planirana je i izgradnja ili uređenje čitavog niza sportskih objekata i sadržaja.
U narednom razdoblju još nam predstoji  preuređenje južne luka Andana za potrebe domiciolnog stanovništva te izgradnja vrhunske marine u sjevernoj luci Valdibora, koja će biti u mogućnosti primati i mega-jahte. Ove sadržaje rješavati ćemo zajednički s asvim građanima na način da će svatko do određenog iznosa moći biti dioničar ovog gradskog projekta. No svakako nećemo dozvoliti da se pojedinci ili grupe koji se skrivaju iz ovakvih i sličnih projekta pod "javno privatnim partnerstvom" ili "projektima za još bolju Istru" obogate te svoj rizičan kapital i enormne novce iz turizma, duhana i sličnih proizvodnja presele u gradske investicije te da zatim istima upravljaju. To nećemo dozvoliti. Gradski projekti biti će otvoreni za svih a ponajprije za sve naše rovinjce.